Znanstvenici već desetljećima, a i dulje, pokušavaju pronaći način kako sunčevu svjetlost efikasno pretvoriti u električnu energiju.
To se uglavnom, više ili manje uspješno, postiže upotrebom solarnih ćelija, no nova otkrića znanstvenika sa Sveučilišta u Pennsylvaniji, bacili su novo svjetlo na ovaj problem. Profesor znanosti materijala, Dawn Bonell i njegovi kolege premazali su staklenu podlogu s nano česticama zlata osjetljivima na svjetlost, smanjujući udaljenosti među samim česticama. Znanstvenici su tada stimulirali vodljive elektrone s optičkim zračenjem i stvorili „površinske plazmone“ koji pobuđuju električnu energiju na molekulama materijala, tj. na njegovoj površini. Na taj način površinski plazmoni povećali su faktor proizvodnje struje od 4 do 20.
Veličina, oblik i rasprostranjenost nano čestica zlata se može prilagoditi neovisno o optičkim svojstvima molekule, a optimizacijom ovih parametara mogla bi se postići povećanje faktora na tisuće, što bi pak omogućilo jednostavan izvoz struje u vanjski svijet. „Ako bi se efikasnost sustava mogla postići bez nekih dodatnih i nepredviđenih ograničenja, mogli bismo proizvesti uzorak koji bi proizvodio 1A/1V, a bio bi promjera vlati kose i mjerio 2,5 cm u duljinu,“ izjavio je prof. Bonell.
Ova saznanja bi trebala dovesti do efikasnijih nano krugova koji napajaju sami sebe, po mogućnosti putem sunčevog svjetla. Također, zlatne nano čestice bi trebale pomoći i kod uređaja za pohranu podataka, gdje bi pomagale u kodiranju bitova, koristeći valne duljine sunčevog svjetla, a ne električnu energiju.
Isto tako, ova dostignuća otvaraju potpuno novi pogled na solarne sustave i način dobivanja struje iz nepresušnog izvora energije – sunca.
| < Prethodni | » Sljedeći |
|---|
