Jedan od „najmlađih“ postojećih materijala, grafin, već ima mnogobrojne primjene.
Grafin je prvi puta načinjen, točnije, izdvojen iz grafita 2005. godine i trenutno je najčvršći poznati materijal, a osim toga je iznimno tanak i vrlo dobro provodi struju. Iz tog razloga, grafin je postao najizgledniji nasljednik silicija, koji se danas koristi pri izradi tranzistora.
Znanstvenici su se poslužili metodom termokemijske nananolitografije (TCNL), koja se inače koristi za izradu nano žica, kako bi doradili elektroničke karakteristike grafinovog oksida te na taj način dobili vodljivi materijal iz izolirajućeg. Prednosti grafina su višestruke u odnosu na silicij, no dvije najviše dolaze do izražaja. Prolazeći kroz grafin, elektroni nailaze na mnogo manji otpor no što je to slučaj sa silicijem, koji je sada na samoj granici svojih fizikalnih mogućnosti. Druga bitna prednost grafina jest njegova debljina, tj. debljina njegovog vodljivog sloja, koja iznosi svega jedan atom.
Prelazak na grafin omogućio bi mnogo manju potrošnju energije, smanjio zagrijavanje komponenti, produžujući vijek trajanja uređaja, čije bi se pak dimenzije mogle još bitno smanjiti. Tim znanstvenika koristio je TCNL kako bi povečali temperaturu reduciranog grafinovog oksida na nano razini, kako bi mogli „crtati“ nano strujne krugove. Kada se temperatura popela do 130 stupnjeva Celzijevih, reducirani grafinov oksid postao je bitno vodljiviji.
Profesor Walt de Heer, iz tehničke škole za fiziku iz Georgije kaže kako je ovaj projekt dokaz nepreglednog broja mogućnosti primjene grafina u elektroničkoj industriji. „Jednostavna pretvorba iz grafinovog oksida u grafin je važna i brza metoda proizvodnje vodića. Ova metoda, osim za proizvodnju fleksibilne elektronike, moći će se koristiti i za izradu bio kompatibilnih žica od grafina, koje bi mogle mjerile elektroničke signale svake pojedine biološke stanice,“ zaključio je prof. de Heer.
Ovo je dakle još jedno u nizu otkrića temeljenih na nanotehnologiji koje će vrlo skoro svoju primjenu naći u složenijim elektroničkim sustavima, ali i običnoj elektronici te malo kasnije omogućiti neslućene prednosti u medicini i srodnim znanostima.
| < Prethodni | » Sljedeći |
|---|
