Grafin, otkako je pronađen 2005. godine, korišten je već u mnoge svrhe. Najprije su do izražaja došle njegove najizraženije karakteristike, a to su mala težina, velika čvrstoća i iznimna električna provodljivost.

U potrazi za idealnom komercijalnom aplikacijom grafina, znanstvenici su ga koristili u solarnim panelima, kompjuterskim čipovima i raznim senzorima. Tada nisu još bile poznate ostale krakteristike grafina, to jest njegove antibakterijske osobine. No, kako je objavljeno u mjesečniku ACS Nano, profesori Qhunhai Fan i Qing Huang odlučili su proučiti kako grafin djeluje na žive stanice. S toga su napravili listove papira od grafinovog oksida te na njima pokušali „uzgojiti“ bakterije i ljudske stanice.

Iznenađujuće, bakterije se uopće nisu mogle razviti na površini grafina, dok su ljudske stanice ostale gotovo netaknute. Rezultat koji je dobiven sličan je efektu koji omogućava srebro, no kako bi se bezopasnost i stvarna efikasnost grafina sa sigurnošću ustvrdile, potrebno je provesti još mnogo istraživanja. Budući da je grafin vrlo sitan i čvrst, njegova primjena ima zaista širok spektar mogućnosti. Na primjer, mogao bi se koristiti za zavoje, pakiranja hrane i još mnogo toga.

Znanstvenici se slažu u tome kako ovaj nanomaterijal na bazi ugljika ima svjetlu budućnost u zdravstvenoj primjeni i očuvanju okoliša.